Uvod 

U prethodnom tekstu smo govorili o prehrani u toku folikularne faze ciklusa. U novom tekstu nešto više o narednoj fazi koja slijedi, a to je – ovulacija. 

---

Ovulacija

Ovulacija je ključna faza reprouduktivnog ciklusa, ali i često zapostavljena ukoliko oplodnja nije cilj. Adekvatna prehrana koja komplementira fiziološke tjelesne promjene u ovoj fazi omogućava nam da je maksimalno iskoristimo. Ja je zovem i „power fazom“, jer sam u ova 3-4 dana vidno produktivnija i sklona završavanju nekih bitnih zadataka koje sam prethodno odlagala. 

Ovulacija je faza ciklusa ključna za daljni reproduktivni tok. Slijedi folikularnu fazu, nakon koje koncentracije reproduktivnih hormona dosegnu veliki porast. Estrogen je na najvišoj razini a testosteron u određenom trenutku doseže svoj maksimum, koji slijedi brzi pad. Luteinizirajući hormon (LH) hipofize također raste u kocentraciji, što podstiče potpuno sazrijevanje i otpuštanje jajne ćelije do uterusa, koji je zahvaljujući visokim nivoima estrogena i bogatom zalihom sistemskih ćelija imuniteta spreman za potencijalnu oplodnju jajne ćelije.  

Zahvaljujući porastu estrogena, energija bi nam trebala biti na visokom nivou a raspoloženje stabilno. Ukoliko se osjećamo razdražljivo i slabo u toku ovulacije te višak estrogena ispoljava svoj efekat u vidu akni, moguće je da svojem tijelu ne dajemo potrebne nutrijente koje zahtjeva u ovoj fazi. 

Regulacija tjelesne temperature

Ovo je  „topla“ faza ciklusa, kada je tjelesna temperatura viša od uobičajene. Zbog toga se preporučuje sirova hrana, svježe povrće i voće, te naravno dijetalna vlakana, koja će nam pomoći da prirodno regulišemo naš tjelesni termostat. 

Regulacija Metabolizam je prirodno sporiji nego inače, tako da bi nam prijale laganije i manje porcije obroka. Prehrana bogata antioksidansima daje potporu cirkulaciji jajnika, a dijetalna vlakna će omogućiti bržu probavu kroz debelo crijevo i eliminaciju viška estrogena koji jetra metaboliše. 

---

HRANA KOJA POMAŽE BALANSIRANJU PROCESA U OVOJ FAZI

Kukuruz, quinoa – kao laganije opcije kompleksnih ugljikohidrata, od povrća –  paprika babura, prokulice, patlidžan, špinat, paradajz, endivija, vlasac, voće poput maline, jagode, smokve, marelice, od mahunarki – crvena leća, zatim bademi, pistaciji, sjeme bundeve i lana, te izvori proteina poput lososa, škampi, tune te janjećeg mesa.