Trudnoća je period velikih prilagodbi. Kroz historiju su se nekako prioriteti mijenjali, gdje je ranije najvažnije bilo da se trudnoća održi do planiranog termina poroda i fokus je bio na odgovarajućoj porođajnoj kilaži novorođenčeta. Sada se fokus proširio te se spoznao značaj održavanja optimalno zdravlja od samog rođenja do zrelih godina života. Praćenje odgovarajućih prehrambenih preporuka od strane majke u velikoj mjeri može pozitivno djelovati na njeno zdravlje i zdravlje bebe. Istraživanja su pokazala da prehrana majke u velikoj mjeri utječe na izbore koje će dijete imati u ranim stadijima života. Okusi poznati djetetu, sa kojima se upoznaje u toku intrauterinog razvoja preko amniotske tečnosti i u laktaciji preko majčinog mijeka, će dijete mnogo vjerovatnije prihvatiti i htjeti jesti, u odnosu na do tada nepoznate okuse. 

Pravilna prehrana u toku trudnoće ne samo da osigurava bolje zdravlje majke i djeteta, već utječe i na prehrambene navike i dugoročno zdravlje cijele porodice. Pored toga, pravilna prehrana može imati i utjecaj na epigenetskom nivou, što znači da će pozitivno djelovati na zdravstveno stanje budućih generacija. 

---

Nutritivna terapija u trudnoći

Prehrambene intervencije, uključujući nutritivnu terapiju, su bile efektne u poboljšanju prehrane trudnica, smanjenje reizika od anemije u kasnom trudnoći i poboljšanje gestacijskog dobitka na kilaži. Ovim se ujedno smanjuje rizik od preuranjenog poroda i niske porođajne kilaže. 

Primarni fokus prehrane u trudnoći treba da bude kvalitet a ne kvantitet. Energetske potrebe u trudnoći rastu postepeno, ali davno je prevazižena tvrdnja “jedenja za dvoje” u trudnoći kao zlatnog savjeta. Možda se može uzeti kao tačna, ali ako posmatramo količinu mikronutrijenata, ali ne i energetski unos. 

Dijetoterapija u trudnoći između ostalog podrazumijeva pružanje pomoći majki da optimizira prehranu uz primjerene izvore nutrijenata i smanji unos visokokalorične hrane, nutritivno siromašne, koja može dovesti do prekomjernog dobijanja na kilaži. Najefektniji pristup u ovom slučaju su personalizovani savjeti i pristup, jer samo davanje printanih materijala i brošura, šablonski pristupa prehrani i ne daje značajne rezultate. 

Zašto je važan individualan pristup? Trudnica može biti neuhranjena uz niske nivoe željeza u krvi – pa se oba aspekta moraju adresirati prehranom. Zatim, možemo imati slučaj deficijencije u kalcijumu uz prisutan gestajiski dijabetes m., što opet zahtjeva modifikacije u preporukama. Još jedan mogući slučaj je da trudnica u trudnoću uđe sa nekom postojećom dijagnozom koja se mora nastaviti tretirati, pa je i prehranu potrebno prilagoditi tome (primjer – bolesti gastrointestinalnog trakta poput ulceroznog kolitisa, Kronove bolesti i slično). 

Trudnice su odrasli učenici da tako kažem, pa su za njih relevantne, jednostavne,

konkretne poruke najučinkovitije.

---

Balansirana prehrana u trudnoći

Sveobuhvatna, uravnotežena prehrana je ona koja:

• Uključuje sve skupine namirnica
• Sastoji se od najvećeg procenta svježih, sezonskih namirnica, po mogučnosti lokalno proizvedenih
• Sastoji se od adekvatnih količina preporučenih namirnica u skladu sa tjelesnim karakteristikama, nivoom fizičke aktivnosti i potencijalnih metaboličkih poremećaja

Žitarice bi trebala u većinskom dijelu da budu cjelovite

Cijelozrnate žitarice i škrobasto povrće su vrijedan izvori složenih ugljikohidrata, vlakana, vitamina, minerala.

Velike količine masti i ulja bi trebalo izbjegavati koristiti u svrhu pripreme povrća

Voće bi se trebalo jesti svježe, cijelo, i konzumacija konzerviranog povrća bi se trebala limitirati.

5-6 porcija voća i povrća se preporučuje dnevno, više povrća nego voća. 

Povrće se također preporučuje konzumirati sviježe, ili blago termički obrađeno. Prženje povrća u ulju, kao i dugotrajno kuhanje bi se trebalo izbjegavati.

Sokovi bi se trebali sastojati od 100% voća. Voćni sokovi koji sadrže umjetna bojila i arome, razne oblike dodanog šećera (šećerne sirupe) bi se trebali izbjegavati. 

Mliječni proizvodi su dobar izvor proteina, kalcijuma, joda i dr. nutrijenata. Oni koji u svom sastavu sadrže mnogo dodanog šećera ili umjetnih zaslađivača, te zgušnjivače bi se trebali izbejagavti. Prednost se daje nezaslađenim fermentiranim proizvodima poput kefira i prirodnog probiotskog jogurta. 

Bijelo meso, riba i jaja iz slobodnog uzgoja bi trebali biti osnovni izvor proteina. Meso je i važan izvor minerala željeza, koje je posebno važan nutrijent u trudnoći, zbog visoke učestalosti anemije. Proizvodi poput kobasica, dimljenog mesa i šunke bi se trebali izbjegavati, jer je udio proteina u njima veoma nizak, dok sadrže visoke količine soli, masti i često nepoželjne aditive. 

Riba je važan izvor proteina, ali i omega-3 masnih kiselina i vitamina D koji su također od posebnog značaja u trudnoći. Dvije porcije ribe sedmično se preporučuju, jedna od njih bi trebala biti masnija riba (losos, haringa). 

Biljni proteini su mnogo važni, poput mahunarki i leguminoza (grah, leća, leblebija, grašak), orašasto voće i sjemenke, te žitarice koje u kombinaciji sa navedenim namirnicama osiguravaju unos kompletnih proteina. Za osobe koje ne jedu meso, važno je naglasiti da se mahunarke i žitarice ne moraju nužno kombinovati unutar jednog obroka, ali je bitno unijeti ih u adekvatnoj količini kroz obroke u toku dana.